Boravak u prirodi usrećuje djecu i roditelje

Boravak u prirodi usrećuje djecu i roditelje

Znajući koliko je boravak djece na otvorenom važan zbog pozitivnog utjecaja na cjelokupan psihofizički razvoj djeteta, pitali smo naše 3plus mame kako ga planiraju i je li on dio njihovih svakodnevnih aktivnosti tijekom sva četiri godišnja doba.

 

I ova je zima toplija od prosjeka, a siječanjske temperature rekordne u brojnim europskim zemljama. Nekad najhladnije i najmračnije doba godine zbog globalnog su zagrijavanja zamijenile blage zime koje nam omogućuju dulji boravak vani.

 

Višestruke dobiti boravka vani

 

Razgovarali smo s mamom četvero djece, Petrom Zelić koja tijekom cijele godine rado s djecom boravi na svježem zraku. Kvalitetno provedeno vrijeme s djecom koje istovremeno podrazumijeva fizičku aktivnost, istraživanje i neometanu međusobnu komunikaciju smatra iznimno važnim.

 

„Jedna od stvari koje volimo raditi zajednički s djecom jest planinarenje. Volimo biti na zraku, otići tamo gdje još nismo bili i pritom istraživati. Najbolje je krenuti makar i pomalo, primjerice na Sljeme, nego uopće ne. Puno svježeg zraka i lijepih pustolovina, ne može se ništa izgubiti. Kretati se po prirodi ne košta puno ili gotovo ništa, a ondje je nekako lakše biti ono što stvarno jesi”, opisuje mama Petra njihova iskustva.

 

Kao najveći izazov prilikom planiranja odlaska u prirodu navodi usklađivanje želja s mogućnostima i slobodnim vremenom, planiranje puta i istraživanje same destinacije.

 

„Kad smo tek započinjali planinariti, birali smo staze do sat vremena s klincima. Nama odraslima to nije strašno naporno, a tih se sat vremena uvijek produži za još bar pola sata u svakom smjeru. Ako odlazimo na neko novo mjesto s težom stazom, idemo s nekim tko je tamo već bio ili jako dobro isplaniramo rutu. Može se dogoditi da se krivo orijentiramo, da ceste budu zatvorene ili da to uopće nije cesta kakva je bila na karti. Također, zna se dogoditi da netko od djece misli da ne može, da mu je naporno, pa traži dužu pauzu. Tada ih uvijek potičemo da ne odustanu i krenu dalje čak i kad im je teško. Jedino ne forsiramo nastavak ukoliko postoji neki utemeljeni strah, primjerice ako se dijete baš jako boji visine”, navodi Petra koja kao jednu od najzanimljivijih uspomena s planinarenja izdvaja onu s ferrate, penjačkog puta osiguranog metalnim klinovima i nožištima te sajlom za osiguranje koja se proteže uzduž puta, kada je ona htjela odustati, a djeca ne.

 

Slojevita i rezervna odjeća uz grickalice

 

Preporuka je stručnjaka osigurati dnevno barem tri sata slobodnog kretanja i aktivnosti za djecu, a ova mama ima savjete kako se pripremiti da boravak vani bude ugodniji, a obitelj spremna na zadovoljenje tipičnih dječjih potreba i zahtjeva.

 

„Muž voli spremiti djeci špeka i kruha, po starinski. I malo čokolade za motivaciju radi podizanja energije i poticaja kad im bude (pre)teško. Obuća mora biti čvrsta i kvalitetna, a odjeća slojevita. Kako se radi o djeci, uvijek se na putu ili u ruksaku nađe neka voda, pa bude prljavih i mokrih. Stoga treba odvagnuti ponijeti odjeću za presvlačenje sa sobom u ruksaku na planinu ili je ostaviti u autu za kasnije. Naša najčešće ostaje u autu, pa ulazimo u njega čisti. To je, naravno, lakše izvedivo u ljetnim mjesecima, kad ima manje slojeva odjeće”, savjetuje ova aktivna mama koja ohrabruje sve one koji zasad samo razmišljaju o avanturama na svježem zraku s djecom da što prije krenu.

 

Smanjiti očekivanja, krenuti pomalo i u blizini jer djeci je druženje važnije od destinacije

 

Sve je više dokaza koliko priroda blagotvorno djeluje na čovjekovo mentalno zdravlje pružajući uz to i idealan predah od ekrana. Brojnih je prednosti svježeg zraka svjesna i Iva Janežić, majka tri djevojčice, koja iz svojih primjera vidi brojne pozitivne efekte.

 

„Osim rumenih obraza i umornih nožica, nakon višesatnog boravka vani, redovno kod djece osjetim neki blagi umorni spokoj. Bolje i čvršće spavaju, doma su više okrenuta mirnijim igrama, a dogodovštine se još dugo prepričavaju. Čak i ako vani nije sve bilo tako bajno, nastojimo kasnije kroz priče kreirati pozitivne uspomene. U početku su očekivanja možda bila preambiciozna, no iskustvo je pokazalo da se djeca jednako dobro zabavljaju i na obližnjem brijegu, umjesto da možda nekoliko sati utrošimo na put do nekog zvučnog planinskog vrha, gdje nam se onda ispriječi tantrum, dva – tri, što se znalo dogoditi pa smo vrhu samo mahnuli. Radije se okrećemo bližim destinacijama, smanjili smo očekivanja i planiranja jer s djecom je u prirodi zbilja manje uvijek više. Obližnja šuma, rijeka i potok dovoljni su za nekoliko sati zabave i iznimno vrijedne nestrukturirane razbibrige”, navodi ova mama.

 

Trenutno je iznimno popularan projekt „1000 Hours Outside”, platforma koja je započeta kako bi uskladila vrijeme boravka u prirodi s onim pred ekranom. Prema njihovim podacima, američka djeca prosječno „konzumiraju” medije kroz različite ekrane 1200 sati godišnje, a 1000 sati vani je neka protuteža koja osigurava zdrav balans.

 

Vlastitim primjerom do najboljih rezultata

 

S pokretom je upoznata i mama Iva, koja ga ne slijedi slijepo, ali prati podcaste, newslettere i koristi neke njihove promotivne materijale. „Zajednica je globalna, podražavajuća, poticajna i proaktivna. Kad vidiš obitelji sa sedmero djece u nekim svjetskim avanturama, i sam dobiješ inspiraciju za neku svoju lokalnu. Naravno, često s prepunim rasporedom i ograničenim resursima nije moguće realizirati baš svaku avanturu koja vam padne na pamet, ali to nije ni poanta. Djeci uostalom nije ni važna destinacija, već ljubav, pažnja i vrijeme provedeno zajedno. Baš svaki roditelj ima mogućnost svojoj djeci pružiti prekrasna iskustva i ona su posebna upravo zato što su jedinstvena, kao i svaka obitelj”, zaključuje mama poručujući kako su često i odraslima aktivnosti na otvorenom jako zanimljive jer ih i same vraćaju u djetinjstvo, a s obzirom da djeca najbolje uče upravo od primjera s kojima su okruženi, važno je vlastitim primjerom pokazati zašto je kontakt s prirodom važan.

 

Ideje za boravak vani tijekom sva četiri godišnja doba

 

Stoga, iskoristite svaku mogućnost za razvijanje dječje znatiželje, učenje u prirodi, zadovoljavanje potreba za kretanjem i obiteljsko povezivanje. Neka boravak u prirodi postane vaša rutina, a evo i nekoliko naših prijedloga za „početnike”, jednostavnih za provedbu:

  1. Pješačite — doslovno! Uključite mjerač vremena da vidite koliko daleko možete stići za pet, deset ili dvadeset minuta.
  2. Spremite prije izlaska van torbu s pićem i omiljenim djetetovim namirnicama i uputite se u park na piknik.
  3. Bojajte kredama na pločniku.
  4. Potičite djecu na uočavanje biljaka i životinja u okolini.
  5. Hodajte ili trčite u dobrotvorne svrhe.
  6. Organizirajte potragu za blagom u vašoj okolici.
  7. Napravite vanjski obiteljski poligon.
  8. Igrajte društvene igre na pločniku.
  9. Ispišite popis uobičajenih ptica u vašem području, ponesite ga sa sobom u šetnju i promatrajte ih!
  10. Loptu uvijek imajte u automobilu jer njome djeca upoznaju svijet sporta pa se od najranije dobi mogu okušati u nogometu, graničaru, košarci ili odbojci.
  11. Priroda krije bogatstvo kamenja, lišća, plodova i zanimljivih predmeta. Skupite ponešto sa svake destinacije za kutiju uspomena.
  12. Odvezite se do najbližeg susjednog sela ili grada i istražite njihove parkove i igrališta.
  13. Puštajte zmaja s obitelji, a možete ga i izraditi samostalno.
  14. Skupljajte prirodne materijale: kamenčiće, cvijeće, drvo, naplavine koje kasnije možete iskoristiti za izradu malih umjetničkih djela.
  15. Svako dijete voli igru skrivača, a ako se odvija na otvorenom, daje potpuno novu razinu zabave.

 

Dodatne ideje kako se zabaviti i uz razne igre ili organizirati obiteljski trening potražite na našem YouTube kanalu.

 

Svjetska zdravstvena organizacija navodi redovitu tjelesnu aktivnost kao jedan od najvažnijih preduvjeta dobrog zdravlja. Prema njihovim preporukama stariji od 18 trebaju prikupiti 150 – 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 – 150 minuta anaerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno. Kod djece i adolescenata (od 5 do 17 godina) je preporuka svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, minimalno 60 minuta dnevno, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta.

 

Minute su to koje čine veliku razliku jer će zahvaljujući njima svi bolje spavati i pamtiti, imati više energije, osjećati se euforično, relaksirano i zadovoljno te, ako već nisu, trebaju svakako postati dio vašega svakodnevnoga životnog stila. Javite nam na info@obitelji3plus.hr kako vaše 3plus obitelji pronalaze vrijeme za boravak na otvorenom te koje vam dobrobiti za tijelo i um donosi.

 

OSTALE 3plus PRIČE