Udruga Obitelji 3plus u periodu od 29. rujna do 17. listopada 2023. provela je istraživanje o kvaliteti obiteljskog života u Hrvatskoj u kojem je sudjelovalo 1189 obitelji iz cijele Hrvatske. U istraživanju su sudjelovali roditelji neovisno o broju djece.

 

Iako je ovo bila nasumična anketa, uspjeli smo dobiti dobru podjelu odgovora po županijama koja je u korelaciji sa brojem stanovnika po županijama. Nešto su više zastupljeni odgovori iz Grada Zagreba i Vukovarsko-srijemske županije, dok je Primorsko-goranska županija nešto manje zastupljena, sve ostale županije vrlo su dobro pokrivene.

 

U anketnom ispitivanju ispitivali smo nekoliko važnih tema za obitelji, a one su: skrb za djecu vrtićke dobi, podrške roditeljima pri podizanju djece, podrška roditeljima u radnom okruženju, te stanovanje.

 

 

VRTIĆI

 

Više od 73% ispitanika potvrđuje da su im djeca pohađala ili pohađaju vrtić i/ili jaslice, dok više od 90% roditelja smatra da bi svako dijete trebalo imati mjesto u vrtiću.

 

 

Više od 37 % roditelja smatra da, ukoliko roditelji znaju da imaju osiguranu skrb za djecu, lakše donose odluku o broju djece, dok 29 % roditelja nije sigurno koliko je to povezano.

 

 

70 % ispitanika smatra da bi svi javni vrtići u Hrvatskoj trebali biti u potpunosti subvencionirani javnim novcem na način kako je to uređeno za osnovne i srednje škole, dok preostali dio roditelja ne smatra to potrebnim ili izvodljivim.

 

 

U Ličko-senjskoj, Vukovarsko-srijemskoj te Brodsko-posavskoj županiji najmanji broj djece ispitanika pohađa ili je pohađalo vrtić što je vidljivo i iz grafa koji slijedi:

 

 

 

 

Pri pregledu po županijama možemo vidjeti da je udio djece koja nisu pohađala vrtić jer nije bilo mjesta ili nisu imali vrtić u blizini najveći u Šibensko-kninskoj županiji, a slijedi ju Splitsko-dalmatinska i Brodsko-posavska županija.

 

 

 

MJERA RODITELJ ODGOJITELJ

 

Na pitanje što roditelji misle o prijedlogu mjere Roditelj odgojitelj, odnosno mogućnosti da jedan od roditelja u obitelji koja se brine za najmanje troje djece ostati kod kuće i brinuti o djeci i domaćinstvu, uz naknadu prosječne hrvatske plaće do 8. godine najmlađeg djeteta, 47 % roditelja je odgovorilo da je to odlična mjera i potrebna kako bi se roditelji mogli kvalitetnije brinuti o obitelji. 29 % ispitanika smatra da je mjera dobra, ali uz mogućnost da djeca od treće godine mogu pohađati vrtić 4 sata na dan. 28 % roditelja smatra da je mjera dobra no nosi rizik za teže zapošljavanje roditelja nakon isteka roka same mjere, dok se 17 % roditelja ne slaže s takvom mjerom obiteljske politike.

 

Najveća podrška mjeri roditelj odgojitelj dolazi iz Vukovarsko-srijemske i Ličko-senjske županije.

 

 

DJEČJI DOPLATAK

 

39 % ispitanika korisnici su dječjeg doplatka, 58 % roditelja smatra da je potrebno uvesti dječji doplatak za svako dijete u visini 100 EUR-a po djetetu s progresivnim rastom kako raste broj djece u obitelji dok 32 % smatra da je potrebno uvesti dječji doplatak u visini od 100 EUR-a po djetetu. Više od 73 % roditelja ističe da bi uvođenje dječjeg doplatka u iznosu od 100 EUR-a za svako dijete značajno ili u velikoj mjeri utjecalo na podizanje kvalitete života u njihovoj obitelji, dok samo 6 % navodi kako to ne bi utjecalo na kvalitetu života njihove obitelji.

 

 

 

OBITELJ I STANOVANJE

 

36 % ispitanika živi u vlastitoj nekretnini koja nije pod kreditom, dok preko 40 % ispitanika živi u vlastitoj nekretnini koja je pod kreditom. 20 % ispitanika ne posjeduje nekretninu te živi u najmu, 8 % s plaćanjem, dok 12 % bez plaćanja najma.

38 % ispitanika živi u domu do 80 m², 46 % ispitanika u domu od 81-150 m², dok 16 % ima više od 151 m².

Gotovo 50 % ispitanika smatra da imaju dovoljno stambenog prostora za kvalitetan život dok 40 % smatra da ga ima djelomično i da bi im dobro došla soba ili prostor više. 11 % smatra da im prostor nije adekvatan.

 

Od mjera stambenog zbrinjavanja najviše koristi za ispitanike bile bi sljedeće tri mjere:

• sufinanciranje kupnje prve nekretnine,
• subvencionirana kamata na stambene kredite,
• oslobođenje plaćanja poreza kod kupnje obiteljske nekretnine.

 

Slijedi oslobođenje ili smanjenje plaćanja komunalnog doprinosa, koncesija ili darovanje zemljišta te sufinanciranje najamnine.

 

 

RODITELJI U RADNOM OKRUŽENJU

 

Više od 72 % ispitanika izjasnilo se da su zaposlena oba roditelja, dok je u 24 % obitelji zaposlen jedan roditelj, a u manjem postotku su ispitanici nezaposleni ili u mirovini.

 

34 % ispitanika ima poslodavca koji pruža punu podršku i razumijevanje za roditelje i potrebe obitelji, a 34 % ispitanika djelomično, ponekad i u nekim segmentima ima podršku poslodavca. 10 % ispitanika nema nikakvu podršku poslodavca, nešto više od 6 % je samozaposlenih roditelja, a 15 % ispitanika nema poslodavca.

 

Gotovo 75 % roditelja smatra da društvo treba vrednovati rad koji podizanje više djece nosi sa sobom dok 19 % roditelja smatra da izbor o broju djece i količina uloga nije stvar društva, nego osobni izbor.

 

 

77 % roditelja smatra da bi roditelji troje ili više djece trebali imati mogućnost rada na pola radnog vremena s punom plaćom do osme godine života najmlađeg djeteta.

 

 

 

Podrške poslodavca koju roditelji najviše ističu bile bi:

 

• dopust za hitne situacije i važne obiteljske dane: osiguravanje dodatnih slobodnih dana ili dopusta za hitne slučajeve i važne dane poput polaska u školi i sl.,
• fleksibilno radno vrijeme,
• mogućnost rada na pola radnog vremena.

 

Slijede ih u nešto manjem broju:

 

• roditeljski dopust: podrška pri povratku na posao nakon rodiljnog dopusta u vidu skraćenog radnog vremena,
• podrška za plaćanje brige o djeci (vrtići i dadilje),
• financijska podrška: plaćeno dodatno zdravstveno osiguranje i sl.

 

 

3PLUS obitelji u društvu

 

Ispitali smo i kako obitelji percipiraju pogled okoline na njihov izbor da imaju veliku obitelj, gotovo 19 % ispitanih roditelja troje ili više djece iskazalo je da često doživljava diskriminaciju društva i/ili svoje okoline zbog svog odabira da imaju više djece. Više od 30 % izjašnjava se da ponekad doživljava diskriminaciju dok polovina ispitanika rijetko ili gotovo nikad nije doživjela diskriminaciju.

 

 

 

20 % roditelja izjašnjava se da su njihova djeca doživljavala ili doživljavaju diskriminaciju zbog odrastanja u velikoj obitelji, 12 % rijetko doživljava dok je više od 50 % roditelja odgovorilo da njihova djeca gotovo nikad nisu doživjela diskriminaciju ili im za istu nisu rekla.

 

U samom istraživanju zaprimili smo još mnoštvo poruka i komentara ispitanika u kojima su izrazili svoja mišljenja zašto ne smatraju da vrtići trebaju biti besplatni, na koji način njihov poslodavac podržava roditelje, koje su potrebe roditelja i za što se još i više Udruga treba zalagati, a iste ćemo objavljivati u nadolazećim materijalima Udruge.