Održali smo okrugli stol „Kako poboljšati kvalitetu obiteljskog života u Hrvatskoj?“

Održali smo okrugli stol „Kako poboljšati kvalitetu obiteljskog života u Hrvatskoj?“

Dostupnost i besplatni dječji vrtići, univerzalni dječji doplatak, goruća problematika rješavanja stambenog pitanje i modeli rada za roditelje, bili su glavne teme okruglog stola koji smo održali u utorak 17. listopada 2023. godine na Visokom učilištu Algebra.

 

Ne možemo reći da obiteljskih mjera u Hrvatskoj nema, ali one su jako spore, nedovoljne i nisu u skladu s trenutkom i s razinom problematike i krize koju imamo. Prošle godine rođeno je manje od 34.000 djece, nama rapidno pada broj djece.

 

Nikome nije jasno zašto je dječji doplatak još uvijek na razini 2007. godine, nismo vidjeli evaluaciju APN-a, trebaju nam puno sustavnije mjere stambene politike rekao je Zdenko Babić, profesor na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu, jedan od sudionika okruglog stola „Kako poboljšati kvalitetu obiteljskog života u Hrvatskoj?“. Profesor Babić predlaže progresivni dječji doplatak ili univerzalni dječji doplatak uz napomenu da trenutno u EU jedino Bugarska ima niži iznos dječjeg doplatka od Hrvatske te upozorava na financijsko opterećenje obitelji koje nisu uspjele upisati dijete u vrtić. Obitelj koja iz potrebe kupuje stambenu jedinicu treba biti oslobođena poreza na promet nekretnina, neovisno o tome da li je to prva nekretnina ili se kupuje zbog povećanja broja članova obitelji.

 

U Hrvatskoj ni na jednoj razini upravljanja ne postoji propis koji osigurava pravo djeteta na rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Kornelija Bojanić, viša stručna savjetnica, specijalistica u Službi za podršku roditeljstvu Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, prepoznaje pritisak realnosti sve manjeg broja djece, sporost trenutnih ulaganja i uviđa potrebu da se dugoročno intenzivira stvarna suradnja tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave (JLS). Smatra da se najveći pomak do sada dogodio u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora. Najavila je da će uskoro u javnu raspravu biti upućen novi nacrt o dječjem doplatku, a vezano uz prijedlog modificirane mjere ‘Roditelj odgojitelj’ rekla je kako u mandatnom programu nema te mjere jer je vlasti u cilju da oba roditelja budu zaposlena, da je važno da djeca pohađaju programe u predškolskim programima i da se žene dugoročno ne miče s tržišta rada.

 

Petra Mandić, pravnica, političarka i majka petero djece, dodatno je naglasila problem neujednačenosti postojećih mjera u Hrvatskoj te dodala kako je važna tema i radno vrijeme odnosno smanjivanje radnog vremena barem na 6 sati. Iz iskustva poslodavca čije radnice s djecom do 15 godina imaju mogućnost raditi 6 sati, koji se računaju kao radno vrijeme od 8 sati, rekla je kako su zaposlenice jednako produktivne, a često i motiviranije, što uvelike doprinosi usklađivanju poslovnih i obiteljskih obaveza. Smatra da se proračuni JLS-a u djelu plaća za odgajatelje trebaju sufinancirati od strane države ili da se njihovo financiranje potpuno prebaci na državu, kao što je to slučaj s osnovnim i srednjim školama kako bi im prava bila ujednačena. Njeno peto dijete u Rijeci ove je godine jedno od 947 neupisane djece u vrtić, te smatra da za svu djecu koja ne uspiju biti upisana u vrtiće, JLS treba osigurati pravo na naknadu koja bi im, da su upisana, bila sufinancirana.

 

Ivan Gadže, poduzetnik i otac šestero djece, iznio je vlastito iskustvo velike obitelji i kako je odluka o broju djece bila između njega i supruge. Mjere olakšavaju život obiteljima, sigurno nisu razlog zašto bi se neka obitelj odlučila za veći broj djece. „U interesu je poslodavca da skrbi o dobrobiti svojih zaposlenika, ali takvi potezi ne smiju ostati samo na teret poslodavaca. Živimo u državi koja ima najvišu stopu PDV-a kao udio u BDP-u, čak 50% više nego Mađarska. Obitelj s više djece porezno puno više doprinosi u sustavu koji mi imamo i trebamo pojednostavniti porezni sustav, smanjiti poreznu represiju, prilagoditi ciljeve i interese državne politike jer ćemo inače zaista postići planirano da 2030. godine svako dijete ima vrtić, ali ne zato što smo povećali kapacitete nego zato što neće biti djece“, komentirao je.

 

Kroz panel diskusiju spomenuti su i dobri primjeri iz prakse. Tako u Umagu, uz još samo tri hrvatska grada Belišće, Obrovac, Vrliku, roditelji ne plaćaju vrtić. Slaviša Šmalc, pročelnik upravnog odjela za opću upravu i društvene djelatnosti grada Umaga, rekao je da je dovoljna samo jasna politička odluka da se stanje s predškolskim odgojem u nekoj sredini promijeni. „Kad smo donijeli tu odluku, morali smo odlučiti i što ćemo u proračunu rezati, ali ovakva politika pomaže nam ne samo zadržati ljude, djecu i stručni kadar, već dapače privlačimo i nove liječnike, medicinske sestre, učitelje“, rekao je Šmalc. Velik je problem kada nakon godinu dana starosti djeteta roditelj mora natrag na radno mjesto te je trenutno u javnom savjetovanju prijedlog da tim roditeljima isplaćujemo mjesečnu naknadu u visini 200 eura da se samostalno snađu sa čuvanjem djeteta do upisa u vrtić. Grad trenutno sudjeluje u troškovima vrtića s više od 90% te smatra da u trenutnim okolnostima sve ostaje na vještini čelnih ljudi JLS-a da se sami snalaze u korist obiteljskih politika.
Drugi primjer dobre prakse je tvrtka A1 o kojoj je govorila Iva Turčin, Communications and CSR Expert, inače i sama majka troje djece. Rad na daljinu, fleksibilni oblici radnog vremena uz punu plaću za nepuno radno vrijeme, pogotovo za roditelje koji se vraćaju nakon rodiljnog ili roditeljskog dopusta, naknada za rođenje djeteta, a i pravo korištenja vrtića po povoljnijim cijenama na Žitnjaku, samo su neki od pokazatelja da su im obitelji važne, rekla je.

 

Sporadične mjere neće promijeniti demografsku sliku Hrvatske, istaknuo je dr. sc. Marin Strmota, izv. profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Ključna je politička volja, potrebno je napraviti veliki zahvat u cijeli sustav da se uopće započne rješavanje ovog problema. Pokušaj Vlade da se bilo kakvom financijskom naknadom riješi demografski problem pokazuje nezainteresiranost, nestručnost i neznanje. Jedan od važnih alata treba biti stambena politika kojom se kontinuirano na nacionalnoj razini površno bavi, štedi se na mjeri dječjeg doplatka, poslodavci vode „svoje“ demografske politike ali sve to nije koordinirano i u svemu tome ključna treba biti uloga Vlade. „Iz naše države je otišlo 400 tisuća ljudi, a došlo je 400 tisuća drugih, postavljam pitanje kakva je to politika? Očekuje se da ćemo do idućeg popisa stanovništva izgubiti 200 tisuća ljudi, situacija je katastrofalna, a neprovođenje nikakve politike, isto je politika“, komentirao je Strmota zazivajući zajedništvo društva i moćne poslodavce da prepoznaju stvarni nacionalni interes. „U razinama demografskih procesa mi smo na Titaniku a izbacujemo vodu čašom“, slikovito je dodatno pojasnio alarmantno stanje prof. Strmota i ohrabrio udrugu Obitelji 3plus da i dalje predstavlja i bude glas obitelji, ustrajući na podizanju svijesti o izazovima s kojima se susreću.

 

Sudionici panel diskusije:

  • Kornelija Bojanić – načelnica Sektora za programe i projekte iz područja demografije i mladih Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade
  • Slaviša Šmalc – pročelnik upravnog odjela za opću upravu i društvene djelatnosti grada Umaga
  • dr. sc. Zdenko Babić – profesor na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu
  • Petra Mandić – pravnica, političarka i majka petero djece
  • dr. sc. Marin Strmota – izv. profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
  • Ivan Gadže – poduzetnik i otac šestero djece
  • A1, Iva Turčin – Communications and CSR Expert, partner Obiteljske kartice, primjeri dobrih praksi

 

Moderatorica:

  • Đurđica Mostarčić, dopredsjednica udruge Obitelji 3plus

OSTALE VIJESTI