Udruga Obitelji 3plus uspostavila je suradnju s KentBankom, koja želi mijenjati društvo na bolje dajući potporu velikim obiteljima. KentBank je moderna, univerzalna banka fokusirana na poslovanje s građanima te malim i srednjim poduzetnicima kojima na raspolaganju stoji u poslovnicama diljem Hrvatske. Uz 200-tinjak zaposlenih i oko 30.000 klijenata jedna je od najbrže rastućih banaka u Hrvatskoj.

 

Suradnja s KentBankom zamišljena kao projekt u kojem će KentBank edukativnim tekstovima članovima Udruge približiti bankarsko poslovanje, financijske usluge i znanje upravljanja obiteljskim proračunom, a s vremenom i kreirati posebne pogodnosti za članove Obitelji 3plus, odnosno korisnike Obiteljske kartice.

 

Prvi iz serije tekstova slijedi:

 

ŠTO JE BANKA I ZAŠTO SU NAM BANKE POTREBNE?

 

Što je banka?

 

Banka je poduzetnička inicijativa, koja prikupljanjem novca od stanovništva, tvrtki, drugih banaka i financijskih institucija taj isti novac nudi drugima. Prve stimulira, u načelu, plaćanjem kamate na depozite, a drugima naplaćuje kamatu i naknadu. Naravno, kamata je ovim drugima veća pa se, u širem smislu, razlika između kamate na depozite i kamate na kredite naziva marža. Dakle, nema velike razlike od prekupaca na tržnici, ali razlika je u vrsti i količini specifične robe. Marža se koristi da bi se pokrili (i) troškovi rada banke (troškovi zaposlenih, poslovnica, IT podrške…), (ii) troškovi rizika (onih koji ne vraćaju kredite) te za (iii) dividendu dioničarima, poduzetnicima koji su uložili svoj kapital. Naime, dok za neki d.o.o. u Republici Hrvatskoj trebate minimalno 20.000 kn osnivačkog kapitala, ili za jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću 10 kn, kako biste osnovali banku sa svim potrebnim ovlaštenjima, trebate minimalno 40,000.000 kn.

 

Umijeće bankara

 

Na maržu, pa time i kamatnu stopu na kredite, utječu i troškovi rizika, tj. troškovi najvećim dijelom nastali potencijalnim i stvarnim nevraćanjem glavnice kredita i neplaćanjem kamate klijenata (građani i tvrtke) banke. O tome je li kredit u potpunosti naplativ vodi računa banka, tj. dio banke koji upravlja kreditnim rizicima [1], neovisni revizori koje su imenovali dioničari da potvrde ili pobiju istinitost financijskih izvješća koja je pripremila uprava banke te regulator bankarskog tržišta (u našem slučaju, Hrvatska narodna banka). Ako banka ima podružnice u više zemalja (u slučaju našega bankarskog sustava većina je bankarskih plasmana kontrolirana od matica koje imaju sjedišta izvan RH), onda su i regulatori tih zemalja uključeni u kontrolu. Ako je riječ o vrlo velikim bankama, čiji mogući problemi mogu imati važan negativan utjecajna razini EU, onda je u nadzor i kontrolu banke uključena i Europska centralna banka. Svake godine banka izdvaja određeni dio zarade (tzv. trošak rezervacija) upravo da bi pokrila moguće i stvarne gubitke koji su rezultat kreditne aktivnosti. Kako bi to mogla činiti, mora generirati dobit. Dakle, stvaranjem dobiti, stvara se dugoročna održivost i sigurnost banke. Postoji li razlika u tom aspektu u odnosu na vašu tvtku?

 

Ako dobivate plaću na svoj račun u banci u visini, npr. 5000 kn, to je za banku depozit. Dio tih sredstava banka će plasirati dalje u kredit nekom drugome klijentu banke. Kažemo dio sredstava jer regulator, tj. Hrvatska narodna banka, propisuje da se dio novca prikupljenog depozitima, trenutačno 12%, drži u rezervama na računu banke kod HNB-a. Ovo je samo jedan od instrumenata monetarne politike kojim regulator utječe na tokove u financijskoj industriji, pa onda i u realnom sektoru. Umijeće bankara svodi se na to da se kredit iz već navedenih umanjenih sredstava prikupljenih depozita odobri klijentu koji će ga moći vratiti u zadanim rokovima i platiti kamatu. Naime, kada dođete na bankomat, vjerojatno biste se neugodno iznenadili da vam se na ekranu ili listiću ispiše poruka: „Zbog bankrota klijenta xx, kojem smo plasirali vaša sredstva, nismo u mogućnosti isplatiti traženi novac.“ Tada je kasno i za banku i za vaše depozite u banci.

 

Zašto nam banke trebaju?

 

Banke su mjesta gdje pojedinci i organizacije mogu pohraniti novac koji trenutno ne žele koristiti. Novac (i druge dragocjenosti) mogu se sigurnije pohraniti u bankama nego u domovima pojedinaca. Zbog njihovog pristupa tom novcu, banke su stoga u poziciji da posuđuju novac pojedincima i organizacijama koje, iz nekog razloga, trebaju više novca nego što trenutno imaju. Banke tako mogu iskoristiti novac koji im je potreban da bi zaradile kamate, što znači da se novac koji su pojedinci i organizacije položili kod njih može povećati. Na taj način bankovni sustav djeluje tako da usmjerava višak bogatstva društva na pojedince i organizacije koje ga mogu produktivno koristiti. Velik dio toga bogatstva koristi se za stvaranje tvornica, strojeva, cesta, zračnih luka, željeznica, trgovina i drugih ekonomskih sredstava, koji pomažu društvu u cjelini da se napreduje. Istovremeno, oni koji svoje depozite ulažu u banke postaju kamatama uvećavaju svoj novac te ih to potiče na daljnje polaganje. Banke su stoga ključne za gospodarski rast.

 

Banke su također facilitatori koji igraju ključnu ulogu u pomaganju vladama i velikim korporacijama u prikupljanju sredstava izdavanjem obveznica i dionica na tržištima kapitala. Banke također djeluju kao posrednici u financijskim transakcijama, pružajući kratkoročne kredite kako bi omogućili da velike financijske transakcije prođu glatko čime pomažu svjetskom gospodarstvu. Banke također pomažu tvrtkama da upravljaju svojom imovinom i na najbolji način iskoriste raspoloživa sredstva za ulaganja.

 

Sve ove aktivnosti čine banke ključnima. Oni koriste ogromne količine novca koje kontroliraju kako bi zaradili još više novca za svoje štediše i tvrtke. Stabilan i siguran bankovni sustav koji funkcionira ispravno i organizacije koje su sigurne da će ga koristiti jedan je od ključnih sastojaka zdravog i uspješnog gospodarstva.

 

Jeste li znali?

• Prva banka današnjeg tipa bila je Banco di San Giorgio, koja je osnovana u Genovi, u Italiji, u 15. stoljeću.
• U Hrvatskoj se bankovno poslovanje i preteče suvremenih banaka najprije razvijaju u dalmatinskim gradovima, osobito u Dubrovniku gdje je 1671. godine osnovan Dubrovački založni zavod,začetak modernih kreditnih institucija u ovom dijelu Europe.
• Riječ banka potječe od talijanske riječi banca što znači klupa na kojoj su talijanski banchieri na trgu držali zdjelice s raznim vrstama novca.

[1] Kreditni su rizici samo jedna vrsta rizika kojima upravlja banka. Sama bit banke je da uspješno upravlja valutnim rizicima, likvidnosnim rizicima, operativnim rizicima itd.